Robovlasništvo
Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i iskorištavačkog društvenog uređenja.
Ropstvo je vlasništvo nad osobom, posebno u pogledu njenog rada.[1] To je ekonomski fenomen i njegova historija se nalazi u ekonomskoj historiji.[2] Ropstvo obično uključuje prisilni rad, pri čemu mjesto rada i prebivališta roba diktira strana koja ga drži u ropstvu. Porobljavanje je smještaj osobe u ropstvo, a ta osoba se naziva robom ili porobljenom osobom.
Mnogi historijski slučajevi ropstva dogodili su se kao rezultat kršenja zakona, zaduživanja, pretrpljenog vojnog poraza ili eksploatacije za jeftiniju radnu snagu; drugi oblici ropstva uvedeni su po demografskim linijama kao što su rasa ili spol. Robovi bi bili držani u ropstvu doživotno ili tokom određenog vremenskog perioda nakon čega bi im se davala sloboda.[1] Iako je ropstvo obično prisilno i uključuje prisilu, postoje i slučajevi kada ljudi dobrovoljno ulaze u ropstvo kako bi platili dug ili zaradili novac zbog siromaštva. Tokom ljudske historije, ropstvo je bilo tipična karakteristika civilizacije,[3] i postojalo je u većini društava kroz historiju,[4][5] ali je sada zabranjeno u većini zemalja svijeta, osim kao kazna za zločin.[6] [7] Općenito, kroz ljudsku historiju postojale su dvije vrste ropstva: domaće i proizvodno.[3]
Postanak i razvoj
[uredi | uredi izvor]Robovlasničko društveno uređenje počinje raspadom prvobitne zajednice, na prelazu iz četvrtog u treći milenij p. n. e., a završava nastankom feudalizma u petom stoljeću. U razdoblju koje je trajalo gotovo 4000 godina nastale su velike promjene u ljudskom društvu, takve da se ni današnji odnosi među ljudima ne mogu razumjeti bez poznavanja robovlasništva.[8] Nastajanju ovog društva prethodile su promjene u prvobitnoj zajednici. Pojedinci se počinju izdvajati, pa se počinje proizvoditi više nego što je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje iskorištavati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi ni proizvoditi, ali učestvuju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara nego to postaje nasljedno pravo. Porodice počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život.[9]
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- U Dubrovačkoj Republici, kao prvoj državi u Evropi, ropstvo je ukinuto 27. januara 1416.
- Mauritanija je, kao posljednja zemlja na svijetu, ukinula ropstvo tek 1981.
- U najzabitijim dijelovima Sahare ropstvo i danas postoji.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Allain, Jean (2012). "The Legal Definition of Slavery into the Twenty-First Century". u Allain, Jean (ured.). The Legal Understanding of Slavery: From the Historical to the Contemporary. Oxford: Oxford University Press. str. 199–219. ISBN 978-0-19-164535-8.
- ↑ Harper, Kyle (2015). Slavery in the Late Roman World, AD 275-425. Cambridge University Press. str. 11. ISBN 9781107640818.
Slavery is an economic phenomenon, and a history of slavery must be situated within the economic history of the ancient world.
- 1 2 Hellie, Richard (6. 5. 2023). "Slavery". Encyclopædia Britannica.
- ↑ Pargas, Damian (2023). "Introduction: Historicizing and Spatializing Global Slavery". The Palgrave Handbook of Global Slavery throughout History. Palgrave MacMillan. ISBN 978-3031132629.
- ↑ Engerman, Stanley; Paquette, Robert; Drescher, Seymour, ured. (2001). Slavery (Oxford Reader) (Reprinted izd.). Oxford University Press. str. 1. ISBN 9780192893024.
By the end of the twentieth century, slavery was no longer legally or morally acceptable anywhere in the world. Only two centuries ago, slavery was still among the most ubiquitous institutions in human societies, and had existed in most times and places throughout history.
- ↑ Bales 2004.
- ↑ White, Shelley K.; White, Jonathan M.; Korgen, Kathleen Odell (2014). Sociologists in Action on Inequalities: Race, Class, Gender, and Sexuality. SAGE Publishing. str. 43. ISBN 978-1-4833-1147-0.
- ↑ "Historical survey: Slave-owning societies". Encyclopædia Britannica. Arhivirano s originala, 23. 2. 2007.
- ↑ "Slavery in the 21st century". Newint.org. Arhivirano s originala, 27. 5. 2010. Pristupljeno 29. 8. 2010.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Slavery in America: A Resource Guide at the Library of Congress
- The Bibliography of Slavery and World Slaving, University of Virginia: a searchable database of 25,000 scholarly works on slavery and the slave trade
- Digital Library on American Slavery at University of North Carolina at Greensboro
- "Slavery Fact Sheets". Digital History. University of Houston. Arhivirano s originala, 9. 2. 2014.
- The West African Squadron and slave trade, history of the Victorian Royal Navy
- Slavery and the Making of America na WNET
- "Understanding Slavery". Discovery Education. Arhivirano s originala, 26. 3. 2010.
- Slavery archival sources, University of London, Senate House Library
- Mémoire St Barth (archives & history of slavery, slave trade and their abolition), Comité de Liaison et d'Application des Sources Historiques 2010 (Memorijal St. Barth (arhiva i historija ropstva, trgovine robljem i njihovog ukidanja), Odbor za vezu i primjenu historijskih izvora)
- Archives of the Middelburgsche Commercie Compagnie (MCC), 1720–1889 'Trade Company of Middelburg', Inventory of the archives of the Dutch slave trade across the Atlantic nizozemski: '
- Slave Ships and the Middle Passage u Encyclopedia Virginia
- Baze podataka o transatlantskoj i intraameričkoj trgovini robljem na Emory University
