Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.239 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Osamu Dazai

Osamu Dazai (japanski: 太宰治, , Dazai Osamu^?; Kanagi, 19. lipnja 1909. – Mitaka, 13. lipnja 1948.), pravim imenom Shūji Tsushima (japanski: 津島修治, , Tsushima Shūji^?), bio je japanski modernistički pisac. Tragična figura japanske književnosti, Dazai je poznat po svojim mračnim pričama koje su odražavale bezidejnost i beznađe japanskog poslijeratnog društva; njegova djela pripadaju buraiha pokretu.

Dazai potječe iz ugledne obitelji, a spisateljskim se radom počeo baviti u ranoj mladosti. Njegovi najvažniji uzori bili su Ryūnosuke Akutagawa, Murasaki Shikibu i Fjodor Dostojevski. Za života je napisao brojne kratke priče i nekoliko romana, a najpoznatija djela su mu romani Zalazeće sunce (japanski: 斜陽, , Shayō^?) i Nečovjek (japanski: 人間失格, , Ningen Shikkaku^?), koji je jedan od najpoznatijih primjera ja-romana. Posthumno je postao slavan kao jedan od najvažnijih japanskih pisaca.

Kao i mnogi njegovi likovi, Dazai je i privatno bio razočaran japanskim društvom u periodu neposredno prije, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. To je dovelo do toga da je pokušao samoubojstvo više od pet puta; dana 13. lipnja 1948. godine utopio se zajedno sa svojom tadašnjom partnericom, Tomie Yamazaki, u Mitaki. Njihova su tijela pronađena 19. lipnja, na Dazaijev 39. rođendan.

Recentno istaknuti: Age of Mythology · Raynaudov fenomen · Fin de siècle

Cijeli članak

474 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?

Razgovor

Aktualni događaji

Vjesnikov neboder

17. 11. – Izbio je veliki požar u Vjesnikovom neboderu u Zagrebu (na slici). Unutrašnjost zgrade potpuno je uništena, a požar se gasio satima. Naknadno je objavljeno da će se zgrada srušiti.
9. 10. – potpisan mirovni plan za Gazu između Trumpa i Netanyahua. Situacija je ipak još uvijek vrlo nestabilna.
Nobelove nagrade 2025. slavile su otkrića i djela koja se protežu od kvantne fizike do apokaliptične književnosti. U znanosti su nagrađena istraživanja kvantnih krugova, poroznih materijala MOF i imunoloških mehanizama koji sprječavaju samouništenje tijela. U humanističkom i društvenom području priznanje je pripalo mađarskom piscu Lászlóu Krasznahorkaiju, venezuelanskoj aktivistkinji Maríji Corini Machado te ekonomistima Mokyru, Aghionu i Howittu za njihove analize o ulozi inovacija u gospodarskom rastu.
18. 9. – Australska vlada službeno je objavila novi cilj smanjenja štetnih gasnih emisija do 2035.: 62–70% manje u odnosu na razine iz 2005. godine.

Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Tom Stoppard · Branko Ivanda · James Watson · Tchéky Karyo · Kim Yŏng-nam · Dick Cheney · Tomiichi Murayama · Diane Keaton

Razgovor

Na današnji dan

1791. – Nakon ratifikacije u saveznoj državi Virginiji, prvih deset amandmana Ustava Sjedinjenih Država, znanih kao Povelja o pravima, stupilo je na snagu.
1859. – Rodio se Ludwik Łazarz Zamenhof, poljski liječnik najpoznatiji kao tvorac umjetnog jezika esperanta.
1914. – Oslobođenjem Beograda, Srbija odnijela odlučujuću pobjedu protiv Austro-Ugarske u Kolubarskoj bitci, jednom od prvih velikih okršaja Prvog svjetskog rata.
1944. – Prilikom leta iz Ujedinjenog Kraljevstva za Pariz kako bi dogovorio preseljenje svog benda u taj grad, nestao je avion u kojemu je letio veliki američki muzičar, Glenn Miller (na slici), jedan od najpopularnijih i najuspješnijih jazz muzičara u historiji.
1945. – Američki general Douglas MacArthur, vojni upravitelj okupiranog Japana, izdao direktivu prema kojoj je šintoizam izgubio status državne religije u toj zemlji.

Ostali događaji: 15. 12. · 16. 12. · 17. 12.

Cijeli članak

Slika sedmice

Vjesnikov neboder poslovni je neboder smješten u Zagrebu, Hrvatskoj na adresi Slavonska avenija 2, na križanju sa Savskom cestom. Ideja za izgradnju jedinstvenog mjesta za redakciju i tisak Vjesnika nastala je pod direktorstvom Đure Kladarina. U sklopu promjena unutar redakcije, 1957. je raspisan natječaj za idejno rješenje nove zgrade. Godine 1959. NIŠPRO Vjesnik kupio je zemljište danas omeđeno Slavonskom avenijom, Odranskom ulicom, Savskom cestom i Cvjetnom cestom, a iste je godine položen kamen temeljac za izgradnju. Projekt nebodera izradio je Antun Ulrich 1960. godine. Gradnja je počela 1963. godine pod vodstvom Mirka Fijembera, a dovršena je 1972., kada su ondje uselile novinske redakcije. Dizajn građevine inspiriran je njujorškim neboderom Lever House. Zbog tamnog fasadnog stakla dobio je nadimak »čokoladni toranj«.

Raspadom SFR Jugoslavije neboder je prešao u vlasništvo Republike Hrvatske, a do 2025. godine zgrada je imala pet suvlasnika: Republiku Hrvarsku, Konzum, Plavi radio (vlasnik Laganini FM-a), tvrtku za ulaganja Allegheny Financial te tvrtku za nekretnine VLM Cvjetno. Nakon što je 2012. godine obustavljen rad NIŠPRO Vjesnika, neboder ostaje većinski napušten. Petnaesti je kat nastavila koristiti radiopostaja Laganini FM, koji je služio i za zapremanje arhiva Ministarstva graditeljstva. Arhivi Porezne uprave (7. – 10. kat), kao i Ministarstva demografije, Ministarstva rada i Ministarstva financija također su smješteni u neboderu.

Endimion17

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 66.098.392 članka, od čega je 461.239 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 308.270 korisnika, od čega je 421 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 1. do 30. novembra 2025. – Održava se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik