Pavia
| Pavia | |
|---|---|
| Città di Pavia | |
Ponte Coperto i rijeka Ticino | |
| Država | |
| Regija | Lombardija |
| Pokrajina | Pavia |
| naselja | Ca' della Terra, Cantone Tre Miglia, Cassinino, Cittadella, Fossarmato, Mirabello, Montebellino, Pantaleona, Prado, Scarpone, Villalunga |
| Nazvan po | Ticinum / Papia |
| Vlast | |
| • gradonačelnik | Michele Lissia (Demokratska stranka) |
| Površina | |
| • Ukupna | 62 km² |
| Visina | 77 m |
| Koordinate | 45°11′N 9°09′E / 45.183°N 9.150°E |
| Stanovništvo (30. lipnja 2025.) | |
| • Entitet | 71.646 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 27100 |
| Pozivni broj | +39 0382 |
| Stranica | https://www.comune.pv.it |
![]() | |
Položaj Pavije u pokrajini Pavia | |
Pavia je grad i općina u jugozapadnoj Lombardiji, u sjevernoj Italiji, 35 km južno od Milana, na donjem toku rijeke Ticino, u blizini njezina ušća u Po. Ima oko 73 086 stanovnika.[1]
Grad je bio važno političko središte u srednjem vijeku, kao glavni grad Ostrogotskog Kraljevstva od 540. do 553., Langobardskog Kraljevstva od 572. do 774., Kraljevine Italije od 774. do 1024. te sjedište dvora obitelji Visconti od 1365. do 1413.
Pavia je središte plodne pokrajine Pavia, poznate po raznim poljoprivrednim proizvodima, uključujući vino, rižu, žitarice i mliječne proizvode. Iako se u predgrađima nalazi određeni broj industrijskih pogona, oni uglavnom ne narušavaju mirnu atmosferu grada.
U gradu se nalazi drevno Sveučilište u Paviji (osnovano 1361. i 2022. godine uvršteno od strane „Times Higher Educationa” među deset najboljih u Italiji i među 300 najboljih na svijetu[2]), koje zajedno s IUSS-om (Institut za napredne studije u Paviji), Kolegijem Ghislieri, Kolegijem Borromeo, Kolegijem Santa Caterina te s Institutom za pravo na obrazovanje (EDiSU) čini Pavia studijski sustav.
Bolnica iz 15. stoljeća Poliklinika San Matteo jedna je od najvažnijih bolnica u Italiji. Pavia je sjedište biskupa Pavije. Na tom se području nalazi mnogo umjetničkih i kulturnih bogatstava, uključujući brojne važne crkve i muzeje, poput poznate crkve Certosa di Pavia.
Općina Pavia dio je Prirodnoga parka Lombardija u dolini Ticino uključenog od strane UNESCO-a u Svjetska mreža rezervata biosfere te čuva dvije šume (strogi prirodni rezervat Bosco Siro Negri i prirodni rezervat Bosco Grande).
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 71 811. Djeca i mladi činili su 12,9 %, a starije osobe 26,2 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 33 965 | — |
| 1871. | 38 079 | +12,1 % |
| 1881. | 37 721 | −0,9 % |
| 1901. | 37 611 | −0,3 % |
| 1911. | 43 222 | +14,9 % |
| 1921. | 44 861 | +3,8 % |
| 1931. | 53 453 | +19,2 % |
| 1936. | 56 122 | +5,0 % |
| 1951. | 63 683 | +13,5 % |
| 1961. | 74 962 | +17,7 % |
| 1971. | 86 839 | +15,8 % |
| 1981. | 85 029 | −2,1 % |
| 1991. | 76 962 | −9,5 % |
| 2001. | 71 214 | −7,5 % |
| 2011. | 68 280 | −4,1 % |
| 2021. | 70 380 | +3,1 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (58 611 – 85 %), Egipat (1059 – 1,5 %), Rumunjska (1051 – 1,5 %), Albanija (855 – 1,2 %), Dominikanska Republika (663 – 1 %), Iran (618 – 0,9 %), Maroko (432 – 0,6 %), Peru (428 – 0,6 %), Kamerun (354 – 0,5 %), Kina (353 – 0,5 %), Moldavija (345 – 0,5 %), Senegal (323 – 0,5 %), …[6]
- ↑ Popolazione andamento demografico tuttitalia.it Preuzeto 31. prosinca 2025.
- ↑ Scores timeshighereducation.com Preuzeto 31. prosinca 2025.
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
