Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.496 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Misa

Tradicionalna latinska misa je oblik rimskog obreda svete mise sadržan u tipskom izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570. do 1962. Sve do pojave mise Pavla VI. u prosincu 1969., ovo je bio najrašireniji oblik liturgije na svijetu. U skoro svakoj zemlji slavila se isključivo na latinskom jeziku, no bila je dozvoljena i uporaba drugih jezika kako prije Tridentskog sabora, tako i u narednim stoljećima sve do Drugog vatikanskog sabora.

U nekim zemljama se ovoj misi daje pridjev "tridentska", koji dolazi od latinskog izraza Tridentinus, koji znači "vezan za grad Tridentum" (današnji Trento u Italiji). Kao odgovor na odluke Tridentskog sabora papa Pio V. promulgirao je 14. srpnja 1570. bulom Quo primum tempore novo izdanje Rimskog misala, čineći ga time obveznim za cjelokupnu Zapadnu Crkvu, s izuzetkom onih crkava ili redova, koje su se 1570. preko 200 godina zakonito služile drugim misalom (a ne rimskim). Oni su mogli zadržati svoj stari misal, a mogli su ga i zamijeniti novom redakcijom Rimskog misala, koju je proveo Pio V.

Recentno istaknuti: L'Île mystérieuse · Shōnan-tō · The Oregon Trail (1985)

Cijeli članak

480 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?

Razgovor

Aktualni događaji

Gerd Faltings

19. marta – U matematici, Gerd Faltings (na slici) dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
16. marta – Na 98. dodjeli Oscara trijumfirao film One Battle After Another Paula Thomasa Andersona, koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je Ryan Coogler nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su Sean Penn (sporedna) i Michael B. Jordan (glavna uloga), odnosno Amy Madigan (sporedna) i Jessie Buckley (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je norveški film Affeksjonsverdi, dok je KPop Demon Hunters dobio nagradu za najbolji animirani film.
6. marta – U prašumama zapadne Nove Gvineje pronađene žive jedinke dviju vrsta tobolčara dosad poznatih samo iz fosila starih oko 6000 godina: Dactylonax kambuayai i Tous ayamaruensis.
6. marta – Zimske paraolimpijske igre 2026. otvorene u Milanu i Cortini d'Ampezzo u Italiji.
28. februara – Izrael i Sjedinjene Američke Države izveli koordinirane vazdušne napade na Iran, u kojima su ubijeni vrhovni vođa Ali Hamenei i drugi visoki zvaničnici. Iran je uzvratio raketnim napadima na Izrael i američke vojne baze na Bliskom istoku.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1801. – Kraljevina Napulj i Prva Francuska Republika u Firenzi zaključile mirovni sporazum, čime je završen jedan od revolucionarnih ratova.
1846. – U Zagrebu premijerno izvedena opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, prva hrvatska nacionalna opera.
1881. – Od posljedica neumjerenog alkoholizma umro ruski kompozitor Modest Musorgski (na slici), član Petorice te autor opere Boris Godunov, suite Slike s izložbe i simfonijske pjesme Noć na golom brijegu.
1936. – Rodio se Mario Vargas Llosa, ugledni peruanski pisac i profesor te dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine.
1941. – Slavna engleska spisateljica Virginia Woolf, autorica romana Gospođa Dalloway i Svjetionik, počinila suicid skokom u rijeku Ouse.

Ostali događaji: 27. marta · 28. marta · 29. marta

Cijeli članak

Slika sedmice

Dana 27. marta 1941. skupina časnika jugoslavenske vojske (Dušan Simović, Borivoje Mirković) izvela je Martovski puč kojim je srušena vlada koja je upravo pristupila Trojnom paktu sa silama Osovine. Učesnici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinjemačkih opozicionih krugova, kao i na vojna i politička obećanja Velike Britanije, koja je tada već bila u ratu s Trećem rajhom.

Samo dva dana ranije, 25. marta, vlada Kraljevine Jugoslavije je u Beču potpisala pristupanje Trojnom paktu, potpisima Dragiše Cvetkovića i Aleksandra Cincar-Markovića. Državni udar je time faktično poništio to usmjerenje. U Beogradu su izbili veliki prosvjedi, a mnoštvo je uzvikivalo geslo "Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob". Adolf Hitler je odmah reagirao naredivši invaziju Jugoslavije (Führerweisung Nr. 25), te je 10. aprila Wehrmacht pod zapovjedništvom Maximiliana od Weichsa ušla u Ljubljanu. Istoga dana njemačke trupe ulaze i u Zagreb, te 13. aprila osvajaju Beograd, koji je Luftwaffe već teško bombardirao ujutro 6. aprila. Kralj Petar II Karađorđević napustit će Jugoslaviju 16. aprila, pobjegavši zrakoplovom iz Nikšića prema Grčkoj. Jugoslavija je kapitulirala pred okupatorom 17. aprila. Dragiša Cvetković bit će potisnut iz političkog života, nakon rata uhićen od strane partizana i optužen za pokretanje profašističke politike u Jugoslaviji. Kasnije je oslobođen i umire 1969. godine, dok Aleksandar Cincar-Marković biva uhićen od Nijemaca nakon invazije 1941. i interniran. Po završetku rata izručen je Novoj Jugoslaviji, gdje je suđen i osuđen na smrt. Pogubljenje je izvršeno 1947. godine u Beogradu.

27. mart se smatra jednim najvažnijih u jugoslavenskoj historiji 20. vijeka i pamti se kao početak suprotstavljanja fašizmu u Drugom svetskom ratu.

Izvor: Digitalna knjižnica Slovenije

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 66.857.571 članak, od čega je 461.496 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 338.226 korisnika, od čega je 370 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik