Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.569 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Naslovnica prvog izdanja

Ningen Shikkaku (japanski: 人間失格, Ningen Shikkaku^? ; srpskohrvatski: Nečovjek) je roman japanskog pisca Osamua Dazaija koji je prvi put objavljen 1948. godine; bio je to Dazaijev posljednji dovršeni roman. Ningen Shikkaku je ja-roman u kojem Dazai prezentira fikcionaliziranu verziju svog vlastitog života kroz lik Yōzōa Ōbe, koji je fiktivna verzija samog Dazaija, a koji je debitirao u noveli "Cvjetovi glupiranja" (japanski: 道化の華, , Dōke no Hana^?). Danas je ovaj roman jedno od Dazaijevih najpoznatijih i najvažnijih, ali i najkompleksnijih djela.

Izvorni naslov romana doslovno znači "neuspjeli čovjek" ili "diskvalificirani čovjek", može označavati ili neuspjeh da se realiziraju određeni standardi ili uvjeti, ili diskvalifikaciju.}} a prati Yōzōa Ōbu, čije autobiografske zapise na uvid dobiva mladić s početka priče. Yōzō sebe smatra osobom koja nije sposobna biti čovjek, osobom nesposobnom da drugima otkrije stvagnoga sebe, zbog čega održava fasadu klauna i lažnog veselja, međutim kasnije postaje ovisnik i nestaje, a njegova konačna sudbina nikada nije otkrivena.

Iako je roman završen u svibnju 1948. godine, premijerno je objavljen u cijelosti nakon Dazaijeve smrti u lipnju 1948. godine zajedno s nedovršenim romanom Zbogom (japanski: グッド・バイ, , Guddo・Bai^?), a knjiga se prodavala po cijeni od 130 jena. U narednim je godinama postao klasik japanske poslijeratne književnosti, a uglavnom je opisivan kao remek-djelo. Iznimno je popularan među mlađim čitateljima, a i danas je sa preko 6.7 milijuna prodanih primjeraka drugi najprodavaniji roman u historiji izdavačke kuće Shinchōsha, iza romana Kokoro Sōsekija Natsumea.

Recentno istaknuti: Vargtimmen · Kaze no Tani no Naushika · Tradicionalna misa

Cijeli članak

482 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

Razgovor

Aktualni događaji

Carski pingvini

12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina (na slici) iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1786. – U bečkom Burgtheateru premijerno je izvedena Mozartova komična opera Figarov pir, jedno od njegovih najpoznatijih djela.
1851. – Britanska kraljica Victoria službeno je otvorila prvu Svjetsku izložbu u novoizgrađenoj londonskoj Krisalnoj palači.
1886. – Nakon što zakon o osmosatnom radnom vremenu nije usvojen, radnici u Chicagu započeli su u masovni štrajk koji će dovesti do velikih nemira (na slici); u čast ovih događaja, ovaj datum je kasnije proglašen Međunarodnim praznikom rada.
1945. – U sklopu Drugog svjetskog rata, jugoslavenski partizani oslobodili su Trst i preuzeli kontrolu nad gradom.
1994. – Vozeći Veliku nagradu San Marina, na trkalištu u Imoli poginuo je brazilski vozač Ayrton Senna, jedan od najboljih vozača Formule 1 u historiji.

Ostali događaji: 30. aprila · 1. maja · 2. maja

Cijeli članak

Slika sedmice

Paul Klee (18. decembar 1879 — 29. jun 1940) je bio je nemačko-švajcarski slikar, član umetničke grupe Plavi jahač (njemački: Der Blaue Reiter). Na njegovo stvaralaštvo uticalo je nekoliko pravaca savremene umetnosti: ekspresionizam, kubizam i nadrealizam. Kle i njegov prijatelj Vasilij Kandinski poznati su po svom pedagoškom radu u školi Bauhaus.

Rodio se 1879. godine u Švajcarskoj, otac mu je bio učitelj muzike a majka švajcarska pevačica. Detinjstvo je proveo u Švajcarskoj, a pošto je po ocu dobio nemačko državljanstvo, odselio se posle mature 1898. u Minhen. Posle dvoumljenja između muzike (bio je izvanredan i talentovan violinista), literature i likovne umetnosti, ipak se opredelio za slikarstvo. Prvo je studirao grafiku na privatnoj školi Henrika Knira i u to doba sticao ne samo umetnička već i seksualna iskustva. Iz jedne takve kratkotrajne veze rodio mu se sin koji je posle nekoliko nedelja umro.

U oktobru 1900. posećivao je časove slikarstva kod Franca fon Štika na Minhenskoj akademiji, gde je studirao i Vasilij Kandinski sa kojim se mnogo kasnije upoznao. Godine 1901. je napustio akademiju. Posle puta po Italiji bio je u Berlinu kod roditelja gde je slikao aktove i svirao u orkestru i pisao pozorišne kritike. Godine 1900. oženio se sa klaviristkinjom Lili Štrumpf i sledeće godine im se rodio sin Feliks. Naredne godine je proveo u domaćinstvu i posvetio se vaspitavanju svoga sina, dok je Lili zarađivala za život i tada se Kleov slikarski život sporo razvijao.

Djelo: Priča à la Hoffmann (1921.), akvarel, tinta i olovka na papiru 31.1 × 24.1 cm

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.235.876 članaka, od čega je 461.569 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 346.657 korisnika, od čega je 308 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik